Странице

петак, 31. мај 2013.

Desulfatizacija natrijum sulfatom?

Dodjoh danas u posed jednog tehničkog papira ( ma svašta bre imam ;)) u kome se objašnjava način delovanja Na2SO4 na "skidanje" sulfata sa ploča u akumulatoru.
Papir tek bi trebalo da pročitam.
Bacio sam oko na njega samo letimično. Vidim da je momak detaljno objasnio postupak rada, i regeneracije.
Da se razumemo...
NE VERUJEM DOK NE PROBAM.
Opšte je poznata stvar da se u akumulator NIŠTA NE DODAJE OD HEMIJE.
Takodje postoje tvrdnje da se sipanjem MgSO4 (u rastvorenom stanju) može nešto učiniti na planu oporavka akumulatora.
Ja sam probao na jednom.
Nešto nisam primetio razliku. Bar ne drastičnu.
Dakle, ovih dana čitam literaturu u vezi Na2SO4.
Imam skepsu u vezi hemijskih dodataka u akumulator. U suštini, mogu da naprave više štete nego koristi.
Još nešto.
Istrošeni akumulatori, sa potpuno uništenim pločama, naročito korozija pozitivne rešeteke, NE MOGU DA SE POPRAVE.
Njima nema spasa. Samo što to velika većian ljudi (i majstora!!!???) ne shvata.
U suštini, olovo sulfat koji uništava akumulatore SE NALAZI DUBOKO U PLOČAMA A NE NA POVRŠINI. ON NE MOŽE DA SE SKINE. DA SE ZNA.
Još ovo. Ovo RETKO KO ZNA.
Impulsnim punjenjem akumulatora(često nazvano desulfatizacija)  se NE SKIDA sulfat sa ploča, već se razbjia veoma tanak sloj oksida koji se nalazi izmedju pozitivne rešeke i aktivnog materijal. To pravi problem. Ali, to je pojava poznata samo kod "savremenih", kalcijumskih akumulatora (pojava poznata kao “open circuit”)  . Kod starih, antimonskih TO NE POSTOJI.
Nakon "desulfatizacije" dobija se prividan utisak da se skinuo sloj sulfata sa ploča.
NE!!!
Tačno je da se digla koncentacija kiseline u elektrolitu, ali se skinuo sloj sulfata samo sa površine. Ono najgore, ostalo je unutra.
Tome nema spasa.
Tamo ostaje zauvek.

Mrtvi akumulatori!!!

Ljudi su baš nemarni!!!
Danas su mi stigla 4 akumulatora od Dragana (12Ah LEOCH). Reče mi da dugo nisu korišeni, da je vlasnik bicikla baš "budak" i da je vozio svoj elektrobicikl po njivama i da je u elektromotor ušla voda i blato i da je potpuno korodirao!!!???
Nemam reči.
Nemam reči ni za akumulatore koji su danas stigli. SVI imaju 5,85V. Po svim pravilima popravke akumulatora-to je za otpis. Reciklažu.
Ali, pošto imam mnogo iskustva(tri godine) sa GEL akumulatorima, priključio sam ih na desulfatizator. Normalno, struja je minimalna nekih 500mA. Neću više jer su puni sulfata. Samo malom strujom može nešto da se postigne.
Verujem da ću da uspem u popravci i vraćanju( koliko-toliko) u funkciju.
Inače, GEL akumulatori su NAJGORI za regeneraciju i desulfatizaciju. Veoma teško, sporo i "nerado" primaju oporavak i skidanje sulfata.
Normalno, klasični, sa tečnim elektrolitom, su najbolji kandidati za regeneraciju. Oni trpe svakakva maltretiranja. Šta više, vole prepunjavanje-ekvalizaciju-izjednačavanje svih ćelija po gustini elektrolita.
No, videćemo prekosutra šta ima od tih akumulatora.
Svi koji čitaju ovaj blog će imati korisnu informaciju.

четвртак, 30. мај 2013.

Malo drugačiji akumulatori...

Jeste da sam "doktor" za olovne akumulatore, ali znam ja još mnogo drugih "caka" koje nisu vezane za olovo.
Naime, ovih dana sam regenerisao NiCd akumulatore iz moje akumulatorske bušilice. Oni su 18V/1200mA. Dobio sam ih nove uz bušilicu, ali su ko zna koliko stajali u nekom magacinu pa su izgubili kapacitet.
Ovih dana sam se zainatio da ih ispitam posle dve godine. Merenja su bila poražavajuća; kod jednog od 15 ćelija tri nisu nikako valjale, a kod drugog je sve bilo dobro, ali je imao kapacitet ukupno 500mAh. Jad i beda!!!
Dakle, pre dve godine sam napravio "regenerator", da ga tako nazovem, za oporavak NiCd baterija.
Mala digresija...
Olovni akumulatori imaju problem da sulfatizacijom-olovo sulfat PbSO4. NiCd akumulatori imaju problem sa dendritima-kristalima. U suštini mu dodje na isto. Relativno. Ni jedni ni drugi kristali nisu dobri i prave kratak spoj u ćeliji.
Dakle, treba ih razbiti koliko je to moguće.
Postupak rastvaranja PbSO4 i njegovo vraćanje u elektrolit kod olovnih akumulatora je poznat-impulsna struja. Koliko je to uspešan metod, to je već drugo pitanje.
Postupak kod razbijanja dendrita u NiCd akumulatorima-jaki i veoma kratki impulsi struje. Slično, ali nije isto. Nije isto to što se svaka ćelija posebno regeneriše, i što je drugačija elektronika za oporavak NiCd akumulatora. Sad, to je već malo duža priča kao i čemu se to radi. Mada, nije ništa komplikovano. Za onog ko pozanje ovu problematiku.
Elem, pomoću te moje"mašinerije" koju sam napravio pre dve godine i na koju sam totalno zaboravio, uspeo sam da vratim 50% kapaciteta jednog akumulatora!!! Sa 500mA digao sam na 750mA!!! Pa to je odličan podatak!!!
Još ću sutra par puta da "šokiram" sve ćelije u tom akumulatoru pa ću ponovo da merim kapacitet. Naravno, to radim uradjajem za opterećenje konstantnom strujom. To je moj ručni rad. Radi savršeno. U jednom mom ranijem  postu sam najavio da ću da naparavim opterećenje od 25A. To je pravo opterećenje za ispitivanje rezervnog kapaciteta akumulatora. Oni koji poznaju tehnologiju i ispitivanje automobilskih akumulatora, znaju o čemu pričam.
To je to.
P.S. NiCd (a posebno NiMH) akumulatori imaju jednu veoma lošu osobinu-ogromno samopražnenje koje ide na mesečnom nivou čak do 30%.
To ne može da se izbegne.

понедељак, 27. мај 2013.

"Divlja struja"

Kratko da se javim... Danas sam imao klasičan slučaj "divlje struje" u kolima. U pitanju je Rover 2.0 dizel.
Naime, čovek je došao kod mene po preporuci (dobro je, i po selima se zna za mene!) da mu pogledam akumulator. Žalio se na to da nije vozio kola 5-6 dana i da posle posle tih par dana nije mogao da ih upali. Onda je dopunio akumulator 2-3 sata i posle toga je startovao bez problema.
Ispitao sam akumulator na vozilu, i pokazivao je da je slabiji nego što bi trebalo. Inače, akumulator je bio Proatomic (EFB verzija) 74 Ah/680CCA.
Dao sam mu moj da se posluži dok ne sredim njegov. Odmah po uključenju mi je bio sumnjiv jer sam ga uključio na PARS punjač (bez PARS metode) i veoma slabo je pokazivao punjenje.
Tek posle desetak sati se videlo da je bio bar 50% ispražnjen. Zašto, to tog trenutka nisam znao.
Danas u toku dana sam dobio poziv od tog čoveka u kom me obaveštava da nije mogao da upali kola ni na moj akumulator ?! Kaže da sam ja u pravu jer sam odmah posumnjao na "divlju struju" kad sam priključio akumulator na desulfatizaciju.
Kako god, večeras je došao kod mene da mu ugradim njegov, i pri ugradnji sam izmerio struju iz akumulatora kad kola ne rade i kad su svi potrošači isključeni.
Nadam se da svi koji čitaju ovaj blog znaju da se ta struja kreće u granicama od 30-50 mA, i to je neki maksimum. Kod njega sam imao šta i da izmerim! Struja je bila 300-350 mA, što znači nekih 5-6 puta veća nego maksimalno dozvoljena!!! Pa nije ni čudo što nije mogao da upali kola posle nekoliko dana bez vožnje.
Naravno, poslao sam ga kod električara da sredi taj problem.
Ovo je klasičan primer kad ljudi smatraju da akumulator ne valja, a uzrok je sasvim drugi.
Ovakav slučaj mi se još nekoliko puta desio u praksi. Mnogo ljudi vozi svoja kola a nisu ni svesni kakav problem imaju ispod haube.
---------------------------------------------------------------------------------------------------
Evo link za sve one koji čitaju ovaj blog i žele STVARNO  nešto da nauče o sulfatizacji (i mogućoj desulfatizaciji) olovnih akumulatora:

http://batteryuniversity.com/learn/article/sulfation_and_how_to_prevent_it/

недеља, 26. мај 2013.

Nekoliko šema punjača olovnih akumulatora

Pre neki dan sam obećao da ću da postavim nekoliko šema punjača.
Imam ih nebrojeno mnogo. Od najjednostavnijih do onih potpuno automatizovanih. Postaviću i jedne i druge pa neka svako bira šta mu je želja. Za neke šeme mogu da garantujem da su potpuno funkcionalne (nekoliko njih sam i realizovao), a za neke ne mogu. Ja sam ih sakupljao nekoliko godina. Onom ko čita moj blog biće dosta lakše, jer će imati razne šeme na jednom mestu bez potrebe za traganjem po internetu.
Ko bude, eventualno, zainteresovan za njih, mogu da mu pružim pomoć i neke savete.
Evo jednog linka na kojem se nalazi veoma mnogo raznih šema :

http://www.electroschematics.com/tag/battery-charger-circuits/

----------------------------------------------------------------------------------

A ovo je moj izbor šema iz lične kolekcije. Postavio sam one za koje smatram da zadovoljavaju potrebe prosečnog korisnika.

--------------------------------------------------------------------------------------------
Vodio sam računa da SVAKI punjač (ispravljač) ima i strujnu i naponsku regulaciju. Bez te dve regulacije NEMOGUĆE je napraviti dobar i kvalitetan punjač akumulatora. Zato "buvljački" punjači "napune" akumulator (naročito ako je veoma sulfatizovan) za 10-15 minuta, maksimum pola sata (opet zavisi od kapaciteta). To sa punjačem koji ima strujnu regulaciju je NEMOGUĆE uraditi.
Mislim da je za sad dovoljno. Možda će nekom ko nema iskustva sa elektronikom ovo sve izgledati komplikovano, ali sve postavljene šeme su VEOMA kvalitetne i sigurno rade. Prvi (punjač) i treći ( impulsni punjač) uredjaj sam lično napravio. Rade tačno kao što je i naznačeno.

четвртак, 23. мај 2013.

Šeme punjača akumulatora

Primećujem (s vremena na vreme) da po neko traži na mom blogu "šemu punjača olovnih akumulatora". Ja ih imam bezbroj. Od onih najjednostavnijih sa nekoliko delova, do onih potpuno automatskih, koji sve sami rade i nadgledaju. I sam sam ih napravio (jedan još uvek koristim) dosta.
Lično mislim da se ne isplati praviti punjač jer za relativno male pare (50-70evra) može da se kupi POTPUNO automatski punjač sa svim mogućim funkcijama i zaštitama.
Ako neko bude poželeo da tako nešto kupi, rado ću mu preporučiti nekoliko sajtova. Samo neka me kontaktira.
Ja ću, ipak, da postavim nekoliko šema punjača. Postaviću i šemu punjača koji sam ja napravio pre nekoliko godina i koji me SAVRŠENO služi. Doduše, to mi je rezervni punjač, ali se desilo nekoliko puta u toku zime da moram da ga izvlačim iz ormana i da ga stavljam u funkciju, kada sam imao u toku dana po 3-4 akumulatora na regeneraciji i popravci.
To ću da uradim ovih dana.


Još jednom tačna informacija!!!

Ponovo sam čuo danas da somborska fabrika akumulatora prestaje sa radom. Bar u Srbiji. kažu da se seli u Rusiju.
A postoji od 1952.
I onda se našao neko pametan da je ugasi.
Premesti.
Zemljo Srbijo.

уторак, 21. мај 2013.

Kako sačuvati akumulator?

Prenosim integralnu (potpunu, u celosti) verziju teksta koji je preuzet sa jednog sajta za polovne automobile. Radi se o uputstvima za zimsko održavanje akumulatora.
Složiću se sa 80-90 % uputstava. Za onih 10-20 % neću. Za njih ću JA da kažem šta mislim i kako bi stvarno trebalo da se uradi.
Zato sam i pokrenuo ovaj blog.
Da jednom, ZAUVEK, se reše neke misterije oko akumulatora.
Ljudima koji čitaju sve ovo (drago mi je zbog toga!!!) je lako. Dobiju "sažvakane" informacije.
Ja sam morao da ih skupljam godinama.
Nije što sam ih samo skupljao.
Naučio sam ih.
Sve.
Dakle, evo teksta:

Kako sačuvati akumulator?

 

Zima stiže, a mnogi vozači nisu spremili svoje automobile za sve izazove koje donosi ovo godišnje doba. Jedan od najčešćih „krivaca“ za zimske muke jeste akumulator. Pogledajmo stoga kako mu pomoći da preživi hladne dane i nastavi da nas služi još mnogo godina.
Što je temperatura niža, akumulator je sve slabiji, te je neophodno da promenimo neke navike ukoliko želimo da nas ne izda u najgorem trenutku. To je onaj trenutak kada sunce još nije izašlo, temperatura je desetak stepeni ispod nule, vetar nemilosrdno briše, retki vozači koje sretnete nemaju kablove za paljenje, a mobilni ste zaboravili u drugoj jakni.
Zato na vreme proverite da li elektrolit u potpunosti pokriva ploče. Ukoliko to nije slučaj, dolijte destilovanu vodu. Danas mnogi imaju savremene akumulatore koji ne zahtevaju održavanje tokom svog životnog veka, ali čak i kod njih je ponekad potrebno doliti vodu. Akumulatori sa gelom takođe oslobađaju vozača ove vrste brige.
Neretko problem prave prljave ili korodirane kleme i polovi akumulatora. Stoga ih treba proveravati s vremena na vreme i u slučaju potrebe skinuti i očistiti šmirglom, žičanom četkom ili nekim oštrim predmetom. Kada obavljate tu operaciju, prvo skinite klemu sa negativnog, pa sa pozitivnog pola, a vraćajte prvo na pozitivni, pa na negativni.
Pomaže i ukoliko ih namažete specijalnom mašću ili isprskate sprejom za zaštitu klema (može i WD-40). Čak i ukoliko vam akumulator ne pravi nikakve probleme, obavljajte periodične preglede, pošto čisti kontakti obezbeđuju njegovo pravilnije punjenje, što znači da će duže trajati. Ne zaboravite ni priključak za masu na karoseriji – on takođe mora da bude očišćen.
Proveru možete da obavite i u servisu, gde mogu pouzdano da ispitaju napon, struju i stanje elektrolita. Čuvajte se, ipak, onih koji će nakon veoma loše dijagnoze stanja akumulatora ponuditi da novi kupite kod njih po „veoma povoljnim uslovima“.
Potpuno pražnjenje akumulatora nikada ne bi smelo da se dozvoli, pošto ono ostavlja zaista teške posledice i drastično mu skraćuje životni vek.
Kratke vožnje ne pomažu
Ukoliko vam automobil dugo stoji na parkingu ili u garaži, najbolje je da akumulator izvadite i stavite ga na toplo i suvo mesto. Mnogi vozači u takvim situacijama svakih nekoliko dana startuju motor i puste ga da radi „u leru“ petnaestak minuta, misleći da tako pomažu i motoru i akumulatoru.
Stručnjaci, međutim, kažu da tako kratko vreme nije dovoljno za njegovo punjenje. Čak će i kratka vožnja biti kontraproduktivna. Dakle, zimi izbegavajte vožnje na kratkim relacijama, koliko god to možete. Ukoliko ste na njih prinuđeni, trudite se da smanjite broj potrošača električne energije, kao što su grejači sedišta ili radio/CD.
Potrošači akumulatora o kojima se retko razmišlja
Ostavljena upaljena svetla na ugašenom automobilu – nema ništa gore za „zdravlje“ akumulatora. Ukoliko ga potpuno ne „iscede“, svetla će mu u najmanju ruku osetno skratiti životni vek.
Međutim, postoje i neki uređaji koji konstantno troše električnu energiju čak i kada je ključ izvučen iz kontakt brave. To je, na primer, alarm – on uvek mora da bude u pripravnosti. Isto važi i za memorijske funkcije audio-uređaja, centralnog kompjutera, sedišta (kod luksuznijih automobila, naravno)...
Čak i sat troši električnu energiju. Veoma, veoma malu količinu, ali kada se potrošnja svih uređaja i sistema sabere i ukoliko je reč o dužem vremenskom periodu, uticaj na akumulator može da bude ozbiljan.
Veoma je važno da prilikom startovanja motora svi potrošači budu ugašeni – svetla, grejanje, audio uređaj, brisači... Svaki dodatni potrošač povećava šok koji akumulator preživljava tokom startovanja.
„Zimski san“
Ukoliko u zimskom periodu planirate da ostavite automobil parkiran duže vreme, akumulator će se nakon određenog perioda isprazniti. Stoga nakon tri do najviše osam nedelja treba krenuti na dužu vožnju kako bi se napunio ili ga napuniti punjačem. Koliko će dugo akumulator zadržati adekvatnu snagu bez dopunjavanja zavisi od vrste, temperature vazduha, starosti i „istrošenosti“.
Ako niste u mogućnosti da mu obezbedite dužu vožnju, izvadite ga i spremite na toplo. Bilo bi dobro da mu i tada mernim uređajem proverite napon i u slučaju potrebe dopunite. Isto učinite i pre vraćanja u automobil.
Imajte u vidu da kod novijih automobila vraćanje akumulatora nije tako jednostavno (isto važi i za čišćenje klema). Na primer, moraćete da unesete kod za audio uređaj ili da kalibrišete sistem za kontrolu pritiska u pneumaticima. Sve informacije o ovim procedurama naći ćete u uputstvu za rukovanje vozilom, te ga detaljno pročitajte – pomoći će vam da uštedite mnogo vremena, a verovatno i nešto novca.
Termička zaštita
Mnogi vlasnici, naročito starijih automobila, zimi štite akumulator stiroporom, krpama ili kartonom. Dok stručnjaci kažu da ovakva zaštita nema svrhe, pošto se će se temperatura akumulatora tokom noći spustiti na temperaturu okolnog vazduha bez obzira na vrstu i kvalitet izolacije, pojedini vozači se i dalje kunu u ovaj recept.
Pažnja!
Imajte u vidu da akumulator sadrži jaku kiselinu. Ukoliko ga prenosite dok čepovi nisu dobro zavrnuti (odvrću se prilikom punjenja), lako se može desiti da vam kiselina „progrize“ odeću.
Kada je vreme za nov akumulator?
Akumulator koji i nakon punjenja nastavi da pravi probleme, verovatno je stigao do kraja životnog veka i treba ga zameniti. Najbolje je da konačnu dijagnozu daju u nekom servisu.
Ne „verglajte“ predugo
Kod problema sa startovanjem motora mnogi vozači nastavljaju da pokušavaju, „verglajući“ i duže od dvadeset sekundi i to nekoliko puta uzastopno, praktično bez pauze. U takvim situacijama ne preterujte i pravite pauze od najmanje minut, pošto akumulator trpi strahovito opterećenje.

Ipak, tačna informacija!!!

Kao što sam najavio ( i naslutio) u mom prošlom pisanju, somborska fabrika akumulatora prestaje da postoji!!! Bar je više neće biti u Srbiji. Seli se u Rusiju.
Strava!!!
Strahota!!!
Užas!!!
Ne znam šta da kažem i da mislim. Ostaće toliki narod bez posla. Sad će neko da kaže, pa ostale su stotine hiljada.
Tačno, ali da li je trebalo da se i ovo još dogodi? Ta fabrika postoji od 1952. Njihovi akumulatori(do pre 5-6 godina, tj. do privatizacije) su bili sinonim za kvalitet. Pa u mojim kolima je njihov od 45Ah i to iz 2005. godine!!! Doduše, dok ga dušmani nisu ukrali prošle godine. Da ga nisu ukrali, GARANTUJEM da bi trajao bar još 3-4 godine. Normalno, uz redovno i ispravno održavanje.
Šta će sada naš običan vozač da stavi u Juga od 20 godina?
To pitanje sam postavio i u prošlom postu.
Ovu informaciju sam dobio od osobe koja već nekoliko godina radi u prodavnici akumulatora i moj je dobar poznanik.
Znači, definitivno nema više CRNOG KONJA.
Neko će da kaže, opet, "pa i nisu im bili neki akumulatori".
Tačno.
Ali, za našeg običnog vozača sa automobilom starim 15-20 godina, pa i više, on je bio idealno rešenje. Uz solidno održavanje mogao je, i tako loš, da traje 3-4 godine. Dobro, u dizelašima od 2000 kubika jedva da je mogao da izdrži garantni rok. Da se ne lažemo, stavljali su mu bar za 20 % tanje olovne ploče nego što je bilo po propisu. To su svi znali. Zato su izdržavali tačno garantni rok.
Voleo bih da neko nešto napiše povodom sveg ovog.
Nije tu više stvar u akumulatorima.
To je mnogo dublje nego što se čini na prvi pogled.

уторак, 14. мај 2013.

Zatvaranje somborske fabrike akumulatora?

Nije me bilo na blogu jedno vreme(privatne obaveze poslednjih desetak dana,selidba). Popravljam ovih dana Draganove akumulatore. Sve je to staro po 3-4 godine, totalno neodržavani, zapušteni... Ljudi na kraju sezone samo ostave svoje električne bicikle u neki podrum ili šupu. Kad dodje vreme za vožnju na proleće, kad ono neće ni polovinu kilometraže da predje bicikl u odnosu na prošlu godinu?!
Šta je to?!
E, to je kazna neodržavanja akumulatora.
Zato i postoje fabrike akumulatora.
Jedan od najčešćih (i opasnih kvarova!!!) je "thermal runaway" koji je veoma izražen kod GEL (VRLA) akumulatora. Dovoljno je da samo jedan od akumulaora u nizu ne valja i da on upropasti ostale.
Ko želi da sazna šta je "thermal runaway" neka me kontaktira.
On je takodje moguć kod najnovijih akumulatora (VRLA sa start-stop sistemom) u automobilima. Doduše, još uvek nisam video takve akumulatore u našim vozilima. Prvo, što su skuplji duplo od klasičnih, a drugo još nisam naišao na start-stop vozilo.
Dobro, da se ne lažemo, elektronika koja kontroliše punjenje takvih akumulatora je savršena. Verovatnoća da se to desi je mikronska. Ali ipak postoji...
Bar ja tako mislim.
Zato napominjem da je "thermal runaway" veoma česta, loša i opasna pojava kod VRLA akumulatora. Ako se ne pune pravilno. Da sve ovo što kažem ne bi bilo bez argumenta, evo slike kako izgleda akumulator kod koga se desio "thermal runaway". Pa neka se sad vozači "ne brinu" za akumulator. Jer je on deo automobila koji je tu da UVEK radi. UVEK. UVEK.
Upravo danas sam dobio na meil tekst o novom metodu punjenja VRLA akumulatora u telekomunikacinim sistemima. Na prvi pogled sam video u tekstu da se govori o negativnoj strani "float" punjenja.
Toga nema kod klasičnih akumulatora...
Mislim da sam sve rekao...
Nego, kad sam već na početku teksta pomenuo fabriku, juče sam čuo jednu neverovatnu (ili možda ipak očekivanu) vest.
Dakle, u jednoj prodavnici auto delova sam dobio informaciju da somborska fabrika prestaje sa radom i da (možda) sele fabriku u Rusiju????!!!
Znam da su u poslednje vreme imali probelma sa platama i da je bilo problema i u rudniku olova Zajača, ali baš toliko da us ga "zagulili"...
Znači, moža više neće da bude Blek Horsa...
Pa šta će onda naš čovek da stavlja u Jugo koji ima 20 godina ili u nekog Fići, Peglicu, Stojadina...??
Videćemo.
Pokazaće vreme.
Hvala svima koji prate moj blog.