Странице

петак, 8. август 2014.

Kako utiče topla i hladna klima na akumulator (za one što kažu da zimi stradaju akumulatori)

Ja vać pisah o tome (dobri stari aorist). Naravno nije na odmet da ponovim a još jednom i razuverim one koji misle da zima uništava akumulator. Ili kako već da kažem, da akumulator otkaže kad je debeo minus.
Hteli mi to da priznamo ili ne, zima stiže. Kakva će biti...
Pa videćemo.
Nisam video još uvek da indijanci skupljaju drva...
Elem, Bonda, Marlbora...
Slika kaže više od hiljadu reči.
Dakle, reč je o ispitivanju akumulatora u Americi. Što mislim da je totalno nebitno jer je i tamo i ovde isti minus, ista hladnoća. Samo, tamo kod njih se prave posebni akumulatori za veoma hladne regione. A to kod nas nema. Još uvek...
Može se videti da je razlika u životnom veku akumulatora između ekstremne hladnoće i ekstremne toplote dupla u korist npr. Aljaske. 30 meseci naspram 61 meseca.
Iznenađujuće?!
NIKAD!!!
Pa i hrana se drži na hladnom. Tako je i sa  akumulatorima. Mnogo puta sam napisao da je toplota možda i najveći ubica SVAKOG akumulatora. Bez obzira da li je on olovni, litijumski, ili nikl-kadmijum.
Toplota veoma ubrzava sulfatizaciju (za 10 stepeni više od normalne temperature sulfatizacija je duplo brža!), takođe i korozija pozitivne rešetke (kažu da je sulfatizacija prvi uzročnik otkaza akumulatora, a ja mislim da je to korozija, sulfatizovan akumulator se može donekle povratiti, a onaj sa korozijom ne može ni u ludilu!). Dalje, toplo vreme dovodi do isparavanja vode iz svih ćelija, što može biti veoma opasno ako se ne vodi računa o održavanju. To i nije toliki problem kod klasičnih akumulatora ali jeste kod onih bez mogućnosti dolivanja i proveravanja elektrolita. O problemima sa toplotom kod AGM akumulatora ne smem ni da mislim. Kod njih je VEOMA OPASNA boljka poznata kao " thermal runaway". U ekstremnim slučajevima dolazi do eksplozije akumulatora. Thermal runaway je začarani krug, kako se akumulator sve više greje povlači veću struju, kako povlači veću struju tako se još više greje... I eto velike opasnosti. To je već druga tema.
A šta hladnoća radi akumulatoru?
NIŠTA!
U suštini, samo ga umrtvi. Naravno, onaj akumulator koji je loš, nema snage da pokrene motor. Ja sam to davno rekao da loši akumulatori tek na hladnoći pokažu pravo stanje. A onaj koji je stvarno dobar neće izdati vlasnika ni na -20 stepeni. Dobro, upaliće teže, možda ne iz prvog puta ali će upaliti.
Može da se vidi da hladnoća ne šteti ni u kom pogledu. Samo je bitno da akumulator na takvim hladnoćama bude uvek napunjen. Ne samo iz razloga da se može pokrenuti motor već zato što i poluprazan akumulator može da zamrzne jer je koncentacija elektrolita mala. Onda može da dođe do pucanja kućišta... Svašta sam video za sve ove godine.
Zašto akumulatori gube snagu na hladnoći? Nema tu nikakve filozofije. Elektrolit je gušći, joni se u njemu teže kreću. Zato su alternatori temperaturno kompenzovani (pisao već), sa padom temperature diže se napon punjenja.
 Ugrubo, sa svakim stepenom pada temperature, počev od 27 stepeni, snaga pada za 1%. Sve ostalo se lako izračuna.
Evo odlične ilustracije o potrebnoj snazi za startovanje motora i snazi koju može dati akumulator:

Na plusu je sve u redu. A na -22 stepena akumulator ima smao 40% snage dok motor za startovanje traži čak i više od duplo od normalne struje!!! Čisto ludilo!!!
Zato ja kažem da su dve najbitnije stvari u toku zime na kolima: dobre gume (glavu čuvaju, LIČNO se uverio) i dobar akumulator. Ovo za dizel vozila i ne bi trebalo napominjati. Dobar akumulator.
Zima ne šteti akumulatoru, bar ne u onom obliku kao toplota.
Koliko puta sam čuo da je neko rekao "izvadio sam akumulator iz kola i stavio ga na toplo, pored radijatora". Pa bolje da si ga stavio na terasu na 0 stepeni nego što ćeš ga držati mesec dana pored radijatora.
Sad je dosta.

6 коментара:

Анониман је рекао...

Miša druže možeš li mi dati link o tome gdje si piso kako su alternatori kompenzirani temperaturno.Zanima me a nemogu naći.

Djuro је рекао...

Nije to tako davno bilo, pre petnaestak dana. Evo ovde :http://akumulatori-desulfatizatori.blogspot.com/2014/07/da-se-razjasne-stvari-jos-jednom-oko_23.html

Branko је рекао...

Zdravo,

Kako da uz pomoć multimetra proverim stanje svog akumulatora?
Koje vrednosti očitavanja su očekivane prilikom isključenog motora, prilikom startovanja i rada?

I još jedno pitanje :)
Na Rombat akumulatoru (koji je navodno bez održavanja) imam čepove za dolivanje, ali su oni napravljeni tako da se mogu samo zašrafiti (zarezi su pod uglom) i njihova plastika je toliko meka, da sam jedan oštetio pokušavajući da ga otvorim.
Očigledno je namera proizvođača bila da nas onemogući u dolivanju :)
Kako na ovakvim akumulatorima proveriti nivo elektrolita?

Hvala.

Pozdrav,

Branko

Djuro је рекао...

Ta pitanja koja si postavio oko napona sam mnogo puta naveo na mom blogu. A i mogu na vaskolikom internatu da se pronađu. Konkretno, koliki je napon u toku rada kola možeš da nađeš u mojim skoro objavljenim tekstovima. Npr ovde:
http://akumulatori-desulfatizatori.blogspot.com/2014/06/odlicno-pitanje-u-vezi-alternatora.html
Ili ovde:
http://akumulatori-desulfatizatori.blogspot.com/2013/07/inrush-struja-i-napon.html
A ovde mislim da je najbolje objašnjenje:
http://akumulatori-desulfatizatori.blogspot.com/2013/10/povrsinska-napunjenost-surface-charge.html
Da napomenem da bi za merenje napona u trenutku paljenja kola morao imati veoma brz instrument ili instrument koji može da zapamti trenutnu najnižu vredost. A zbog toga što su u pitanju milisekunde. To najbolje pokazuju grafikoni gde sam objasnio promene struje i napona u trenutku paljenja.
Rombat akumulator mi uopšte nije nepoznat i mnogo sam takvih otvorio. Tačno je da imaju čepove koji se mogu samo zatvoriti a ne i otvoriti. To bi trebalo da budu akumualatori bez održavanuja. Znači kad strada-baci. Ali, i to se veoma lako otvara. Ja obično uzmem neki malo širi odvrtač, možda i 5 mm u prečniku i počnem polako da udaram po dršci npr. manjim čekićem dok samo malo ne popusti. Udaram u samu ivicu čepa i to špicom vrha odvrtača. Ako si me razumeo. Onda se mogu i prstima odviti čepovi. Znači sigurno može. Samo malo strpljenja i uspeh je zagarantovan.

Анониман је рекао...

Miša obećo si mi jos jednom davno da ćeš pisati o superkondenzatorima i malo zabušavaš :) Gledam na internetu ljudi izbace akumulator i stave par superkondenzatora i s njim pokreću auto i voze.Gledam nisu danas skupi ti kondenzatori,mislio sam sebi jednog kupiti i povezati paralelno sa akumulatorom pa prilikom startanja motora se nebi praznio akumulator,nego kondenzator.Time bi poštedio akumulator jakih startnih struja koje uništavaju ploće akumulatora.

Ajde molim te napiši jednu dobru temu o tim kondenzatorima.

Djuro је рекао...

Jesam davno obećao...Međutim, susrećući se svakodnevno sa mnogo "prizemnijim" problemima, kao što su kratke gradske vožnje, zapostavljanje akumulatora i loše održavanje, loše punjenje alternatora, parazitni potrošači...Odlučio sam da je to MNOGO važnije nego da pišem o superkondenzatorima. Akumulator u svom vozilu ima SVAKO a superkondenzator NIKO. Mislim da dalje objašnjenje nije potrebno. Našeg čoveka interesuju obične, svakodneve stvari oko održavanja auta. Ne kažem da tema superkondenzatora nije primamljiva ali je to mnogo godna daleko od nas.
Ti možeš da ugradiš taj kondenzartor, naravno. Kolika mu je cena i da li je jeftin, to me baš nešto i ne zanima (mogu sam da zamislim). Ugradnjom tog dela pomoći ćeš da lakše pališ motor. Ali zapamti, akumulator je napravljen da trpi ogromne struje. Tako je poslednjih 100 godina od kada se korisiti za startovanje motora. Tu se postavlja cena isplativosti svega toga. Međutim, na kraju krajeva tu se ti pitaš. Akumulator mnogo više uništava to što se NIKAD ili možda jednom izvadi, u svom radnom veku od 3-4 godine, iz kola i napuni kako bi trebalo nego to što se startuje motor pomoću njega.
To ti iz iskustva kažem. U svakom slučaju, ovaj blog se bavi olovnim akumulatorima i njihovom problematikom. Ne bi verovao koliko bih još mogao da pišem o tim akumulatorima!!! A ljudi misle da je to 10-15 kg olova i kiselina. I da se tu završava cela priča. Nije baš tako.
P.S. Evo ovaj prizvođač pravi te kondenzatore: http://www.maxwell.com/ultracapacitors/
Pa koga zanima neka se baci na čitanje!