Странице

уторак, 1. октобар 2013.

Elektrolit II



Zaboravih (baš volim taj stari dobri aorist!!!) da napišem nešto još veoma važno o elektrolitu. Nije ni čudo, toliko toga mi se mota po glavi u vezi akumulatora, sezona je počela, često sam na terenu...
Ali, ispravljam grešku. Ako je do nje uopšte i došlo...
Elem (Boro Prikaza, selo Praćište iznad Gornjih Baljega), sem što elektroli služi kao prenosnik jona (kao elektroni u žici ) on ima VEOMA važnu funkciju hladjenja akumulatora.
Odakle sad to ?!
Pretpostavimo da je akumulator veoma sulfatizovan (star akumulator, vidjam ih svaki dan) ili potpuno ispražnjen (takodje sulfatizovan ali mnogo bolja varijanta za regeneraciju).
Takav akumulator ima veliki unutrašnji otpor. 'Ajde da kažem i to da je unutrašnji otpor POTPUNO NAPUNJENOG AKUMULATORA u granicama od 2-15 milioma. Može da se vidi da je otpor veoma mali. Zato olovni akumulatori mogu da daju ogromne struje. Čist Omov zakon I=U/R. Sulfatizovan akumulator ima otpor reda i nekoliko stotina milioma. Razlika je evidentna.
Pri naglom punjenju takvog akumulatora, bez ikakve regulacije, dolazi do zagrevanja. To NIKAKO nije dobro. Toplota je jedan od glavnih ubica olovnih akumulatora. Kao i Li-ion (strašno su osetljivi na visoku temperatu, čak mnogo osetljiviji od olovnih), Ni-Cd... Svu tu toplotu, kao Džulov gubitak mora da primi neko ili nešto. A to je elektrolit. Ta toplota je čist gubitak, nešto što nije iskorišteno, bačena energija u vazduh. Zato je bitno loše akumulatore puniti malom stujom.
TO STALNO PONAVLJAM.
Akumulator ne bi smeo da se puni više ako temperatura elektrolita predje iznad 45-50 stepeni. Ja, lično, NIKAD nisam dozvolio da mi temperatura predje 35 stepeni. Što i nije toliko opasano. Obzirom kakvu opremu imam, to i ne može da mi se desi da predje iznad toga.
Toplotu shvatiti kao OGROMNOG ubicu akumulatora. Možda i glavnog. 
Mada iz iskustva mogu da kažem da je glavni ubica akumulatora, bar na ovim našim prostorima-LJUDSKI NEMAR. To mogu odgovorno da tvrdim. Svaki dan to gledam. Niko ne može da me ubedi u suprotno. Posle svih ovih godina i stotina akumulatora koje sam video. I otvorenih hauba. I pokvarneih alternatora. I pokvarenih anlasera....
Mala digresija...
Zato je bitan elektrolit, da bi ohladio pregrejan akumulator. Može samo da se zamisli koliko je temperatura ispod haube tokom leta?! Ali, to je nemoguće izbeći. Takvi su uslovi i tu je tačka. Dok je benzina i dizela.
VEOMA BITNA NAPOMENA!!!!!!
Ovo sve gore napisano važi SAMO I SAMO za klasične akumulatore sa tečnim elektrolitom. One stare, sa čepovima, što može da se dolije voda, kako ja kažem, što ih mnogo volim, što će mnogo redje da vas izdaju od "savremenih"...
A zašto? Pitanje je sad...
Evo rešenjaaaaaa!!! (što bi rekao veliki, najveći Zoran Radmilović)...
U akumulatorima tipa VRLA (u koje spdaju AGM i gel) NE POSTOJI tečni elektrolit.
Tako.
U gel akumulatorima u elektrolit je dodat silika gel (SiO2) u obliku najfinijeg pudera. Takav elektrolit je u obliku gela, želatinast. Zato takvi akumulatori mogu da rade u bilo kom položaju. Kod AGM akumulatora postoji klasičan elektrolit ali je on "zarobljen" u narodski rečeno, veoma finoj vati a ta vata se nalazi izmedju olovnih pploča. Zato AGM akumulatori imaju mnogo veću struju, za isti kapacitet, u odnosu na klasične jer je elektrolit sabijen izmedju ploča i putanja jona je mnogo kraća. Opet, to je pa druga, ogromna tema ...
VRLA akumulatori, naročito gel, imaju MNOGO opasnu boljku, VEOMA OPASNU. A koja proizilazi iz toga što nemaju tečni elektrolit. Time nema šta da ih hladi.
Ta boljka se zove  THERMAL RUNAWAY. Opasna stvar, toliko opasna da dolazi do eksplozija tog tipa akumulatora. Normalo ako se ne vodi računa o njima.
Za taj tip akumulatora, AGM i gel , postoje POSEBNI režimi punjenja i to samo na kvalitetnim punjačima. Mogu da se pune i na klasičnim, ako ima regulacija struje i napona.
Normalno, mora se voditi računa da napon kod gel NE SME DA PREDJE npr 14,8V a kod AGM 14,7 V. Tako nešto, tu negde, svaki proizvodjač daje svoje karakteristike, ali to su neke granice. Npr. gel akumulatori podnese za 30-40% veću struju punjenja od klasičnih kod koji važi pravilo da se pune sa C/10. Gel akumulator od npr 12 Ah može da se puni strujom od čak 1,7A umesto 1,2A.
Thermal runaway je "vrzino kolo", akumulator upada u začaran krug punjenja i grejanja. Akumulator ne može da preda višak energije u vidu toplote, time se diže struja punjenja (kod nerugulisanih punjača(, kako se diže struja tako se povišava temperatura... I na kraju BUM!!!!
Doduše, nikad nisam video gel eksplodiran akumulator. Video sam potpuno deformisan.
Ko bi rekao da nekoliko kilograma olova i malo sumporne kiseline može da pravi takve probleme.

недеља, 29. септембар 2013.

Elektrolit I

Elektrolit-glavni prenosnik energije u akumulatoru (joni u rastvoru). Kroz i preko njega se dešavaju sve hemijske reakcije. Ali, koliko je potreban i neophodan zbog prirode i vrste ovog elektrohemijskog izvora energije, u nekoj meri i oštećuje olovne ploče. Naročito pozitivnu.
Ta opasna, neizbežna i NEPOPRAVLJIVA pojava se zove KOROZIJA POZITIVNE REŠETKE.
Ovo "nepopravljiva" sam napisao velikim slovima a zbog onih koji misle da se takvi akumulatori mogu regenerisati i vratiti u koliko-toliko normalnu funkciju.
Ne!!!
Korozija je nepovratan proces koji na kraju dovodi do nepovratnog otkaza akumulatora.
Za razliku od sulfatizovanog akumulatora koji može da se vrati u normalno radno stanje.
Donekle vrati.
Dakle, elektrolit vremenom uništava ploče. Savremeni akumulatori imaju ploče u koje se dodaju, tokom proizvodnje, razne hemijske supstance (barijum, antimon, stibijum, kalcijum, kalaj...) koje doprinose što manjoj koroziji. Ali, to je ipak stalan proces i on je nepovratan.
Koncentracija sumporne kiseline u elektrolitu je u direktnoj vezi sa korozijom-što je koncentracija veća i korozija je brža. Ali, što je koncentracija veća i snaga i kapacitet je veći.
To je mač sa dve oštirice.
Koncentracija elektrolita u akumulatorima koji se mogu naći na našem podneblju (ovo je veoma važno!) je 1,275-1,28 gr/cm3. Koncentacija za akumulatore u mnogo toplijim podnebljima je, koliko ja znam, od 1,21-1,225 gr/cm3. Tamo gde je visoka prosečna dnevna temperatura nije potrebna velika koncentracija. To je još jedno objašnjenje zašto loši pa čak i neispravni akumulatori(kratak spoj!) mogu tokom leta da startuju motor.
Ali...
Vršena su istraživanja i došlo se do zaključka da tamo gde su visoke temperature akumulatori bar za trećinu vremena kraće traju nego gde je hladno.
Ovo je za neverne Tome što tvrde da zima uništava akumulatore.
NE!!!!!
Zima samo oslabi akumulatore, a leto ih uništava. Tokom leta se dešava najveći broj kratkih spojeva u ćelijama jer je sulfatizacija daleko brža na visokim temperaturama. A sledeći korak nakon velike sulfatizacije, ako se nešto ne preduzme u medjuvremenu, je kratak spoj.
To je kraj za 99% akumulatora.
Onaj 1% MOŽDA imaju mogućnosti da se spasu.
SVAKI put kad se okrene ključ i staruje motor-SE OTKINE MIKRONSKO PARČE OLOVA SA PLOČA. Malo poznata činjenica. Ali činjenica koja odredjuje životni vek SVAKOG akumulatora. Pa čak i onog najboljeg.
Na primer "Die Hard" akumulatora. Taj nema da se kupi kod nas. A koliko znam nema nigde ni u Evropi.
Zato akumulatori kod taksi vozila mnogo kraće traju nego kod normalno korištenih vozila.
Ali, o tome sam već pisao i neću da se ponavljam.
Ovo je veoma velika i opširna tema i iziskuje mnogo vremena, obrazloženja i diskusije.
Za sad je i ovo dovoljno u vezi elektrolita. Ko želi više da sazna-tu je Svemoćni Gugl.
Ovo je izgled elektrolita iz akumulatora koji je star tačno 4 godine. Akumulator je veoma poznate marke, ali kao što sam napisao to se dešava u SVAKOM akumulatoru. Donet je zbog kratkog spoja. Da napomenem, a veoma je važno, da je akumulator iz vozila na benzin. To je bitno jer dizel kola mnogo više uništavaju akumulator od benzinskih a zbog vrste paljenja i zapremine motora.
Akumulator je prvi put regenerisan pre 10 meseci. Toliko mu je i produžen život. Iz toga se vidi zašto je bitno povremeno punjenje akumulatora.
NE U KOLIMA PREKO ALTERNATORA!!!!!!
Četiri godine je neki prosečan radni vek današnjih akumulatora. Pri normalnom korištenju. Ako se samo malo bolje održava taj period može da se produži još za godinu. Ako ne i više.
Medjutim, to zavisi od mnogo faktora.
Evo slike...




Može lepo da se vidi kako je veoma prljav i zamućen elektrolit. To su čestice olovnih ploča. Taj akumulator sa takvim elektrolitom ima ploče kao "švajcarski sir".

A ovo je slika istog elektrolita koji se slegao posle 24 sata.




Ovo je iz jednog benzinca. Može samo da se zamisli kako izgleda elektrolit iz akumulatora koji je stajao u nekom dizelašu od 2000 kubika, pa još da je neki "no name" akumulator?" Pitanje je da li bi i toliko vremena izdržao?
Ovo je nepobitan dokaz da je NEMOGUĆE  baš svaki akumulator vratiti u život. Ovo da razbijem iluzije svima koji pokušavaju da poprave svoj akumulator i koji se zanimaju za desulfatizaciju.
Sulfatizivan akumulator je moguće popraviti.
DONEKLE.