Странице

четвртак, 6. јун 2013.

Knjige i literatura

Kao što obećah (stari dobri aorist!) pre neki dan, evo malo literature. Pa ko voli nek' izvoli.!!!
Ovo je već malo ozbiljnije i zahteva dublju analizu.
Ne trudite se da sve razumete (ni je ne razumem pola, jer nisam hemičar), ali ima stvari koje MORAJU da se znaju. Bar za one koji misle da se ovim poslom ozbiljnije bave.
Srećno!

VRLA akumulatori.rar


http://www44.zippyshare.com/v/40679349/file.html


---------------------------

 battery_technology_handbook.rar


http://www60.zippyshare.com/v/82455836/file.html



-----------------------------

Grafikoni punjenja za akumulatore.7z

http://www11.zippyshare.com/v/26704001/file.html
http://www11.zippyshare.com/v/96731352/file.html
http://www11.zippyshare.com/v/91884757/file.html
http://www11.zippyshare.com/v/41324981/file.html
http://www11.zippyshare.com/v/92296467/file.html

----------------------------

Handbook Of Batteries 3rd Edition.pdf





---------------------------

Does internal resistance reveal battery capacity.doc


http://www56.zippyshare.com/v/3020728/file.html



Mislim da je ovo sasvim dovoljno za početak.

Molim da me bilo ko obavesti ako neki od linkova ne radi!!!


Korozija

Ovako izgleda elektrolit akumulatora koji je u potpunom raspadu. Snimak je od zimus, može da se vidi sa slike. Koncentracija je odlična ali nigde startne struje!!! Na drugoj slici se vidi i datum proizvodnje akumulatora (decembar 2010.) Inače, akumulator(97Ah/800A CCA) je bio u dizelu od 2000 kubika.
Šta reći?
Slika kaže više od hiljadu reči.


Moram da napomenem da se korozija pozitivne rešetke dešava kod dugotrajnog "trickl" ili "float" punjenja. U pitanju je veoma mala struja (reda nekoliko desetina mA) i napon oko 13,5V. To se ne dogadja kod startnih akumulatora već je to mnogo češći slučaj kod stacionarnih jer su onih uvek priključeni na neki mali napon zbog punjenja. To punjenje je tako podešeno da se nadoknadi samopražnenje akumulatora. Kod klasičnih sa tečnim elektrolitom je oko 5-10% mesečno, dok je kod npr. gel akumulatora samo 3%.
Jedan od glavnih razloga samopražnjenja akumulatora su male nečistoće u olovu (primese drugih metala, Fe, Zn...), zatim polarizacija ploča, parazitne struje...

уторак, 4. јун 2013.

Još ovo...

Vidim da dosta ljudi čita ovaj blog. Možda neko i slučajno naleti na njega, mada pratim tačno šta ljudi traže po internetu, pa kaže:

-razbijanje olovo-sulfata u akumulatoru

-najjednostavniji punjac akumulatora

-pospesivanje akumulatora

-sta su desulfatizatori

- desulfatizator akumulatora

-sve o akumulatorima

-...
I tome slično.
Dobro je, čita se, uče ljudi. Niko ništa ne pita. Znači, svima sve jasno...
A znam da nije tako.

Литература

Гледаћу ових дана, мало да нађем времена да одаберем неку литературу (нешто ме спопали таксисти ових дана са њиховим акумулаторима!!!) и да поставим на блог. Требаће ми баааш времена, јер ни сам не знам шта више поседујем од стручних књига, часописа, новина, истраживачких радова... Па то је страшно!!!
Потрудићу се да то буде нека приступачна литература, свима разумљива. Да се не правим пуно паметан, и ја сам у почетку читао ствари као што су : колика је густина електролита, гранични напони пуњења за различите типове акумулатора, унутрашњи отпор...
А сада...
То су већ докторске дисертације са разних универзитета, као на пример " решења и могућност пуњења код микро-хибридних аутомобила са PbC батеријама".

Ово "PbC" је најновија технологија оловних акумулатора. О њој сам пре неки месец рекао неколико реченица. Они који прате блог могу да надју. То су изузетно квалитетни оловни акумулатори који имају један део негативне електроде од угљеника.

Стиже хемија...

Данас сам наручио(преко пријатељице из апотеке, не може другачије) натријум сулфат. Требало би да стигне зе неких недељу дана. Па да видимо шта све можемо да учинимо по питању "десулфатизације".

Ово "десулфатизације" сам ставио под наводнике зато што тај термин има доста широко значење у области оловних акумулатора. Тачније да се изразим, мислим на "СУЛФАТИЗАЦИЈУ".
Проучавајући и читајући разне научне текстове (по неки пут се и сам изненадим колико још ствари научим, а нисам ни знао да то постоји око оловних акумулатора!), наишао сам на разна објашњења "сулфатизације".
Последњи текст који сам прочитао, на тему сулфатизације, је рад три инжењера веома познате фирме "EXIDE".
Они кажу:
1. Сулфатизација је процес који је уопште узет као квар акумулатора а који се огледа као
-губитак капацитета
-губитак напона
-повећање унутрашњег отпора
-смањење концентације електролита
2.Сулфатизација је рекристализација олово сулфата у форму која више није електроактивна.Практично, та форма не учествује више у процесу пуњење-пражњење.
3.Сулфатизација је хемијски процес чији је продукт сулфат.
Да не улазим дубље у причу и објашњавање (која је велика и изискује мало боље познавње електрохемије), једино је "добра" трећа дефиниција јер у основи објашњава принцип рада оловних акумулатора.
Након свега, може да се види да индентификација квара у оловним акумулаторима није тако једноставна.
Кад год се посматра неки квар акумулатора, закључак је да је до тога довела сулфатизација.
Међутим, кварови могу да буду сасвим другачије природе.

Они укључују:
-губитак електролита
-"стратификацију" (услојавање) електролита
-хидратацију
-корозију позитивне решетке
-унутрашњи кратак спој
-стварање филма олово оксида на позитивној решетки ("пасивизација")
-"агломерацију" (скупљање) финог олова у негативној електроди
-контаминацију електролита
-спољна  оштећења кућишта и терминала
-"сулфатизација" (као ефект рекристализације) у веома старим акумулаторима
-медјућелијски кварови у везама
-омекшавање и таложење активног материјала са позитивне електроде

Као и (својствено САМО за системе са рекомбинацијом, тј. гел и АГМ акумулаторе):
-"thermal runaway"
-последице нагомилавања водоника
-последице нагомилавања сулфата на негативној електроди

Очигледано да су кварови на акумулаторима многобројни. И нису само "сулфатизација". Проблем настаје када треба да се одреди тачна дијагноза и да се приступи регенерацији. Ако уопште таква могућност постоји. Илузорно је поправљати акумулатор коме су уништене плоче због корозије или због огромног оптерећења ("изверглавање").
P.S. Знам ја и за "цаку" са оправком старих (сулфатизованих) акумулатора са CdSO4 (кадмијум сулфат). И то је дало сасвим солидне резултате у опоравку акумулатора. Међутим, ствар са тим једињењем је то што је кадмијум веома канцероген и тешко се долази до њега. Додуше, повезао сам се са "одређеним" људима...
Да се разумемо...
Само простим додавањем било које хемикалије у акумулатор, не може ништа да се постигне!!! Или веома мало.
Потребно је урадити неколико циклуса пуњења и пражњења.
Наравно, импулсном струјом.

Још један слика...
Изглед позитивне плоче и решетке коју је уништила корозија.
Сваки коментар је сувишан.


понедељак, 3. јун 2013.

Крећем у акцију!!!

Прочитао сам синоћ текст о Na2SO4. Све је поступно објашњено. Начин, количине, поступак... У принципу, све сам ја то већ знао мање-више. Знам ја то да то није "свети грал" опоравка акумулатора. Али, као што сам много пута рекао, стално учим. Наиђох још на пар места у литератури да се зна за тај "адитив" и да су то неке фирме(зна се тачно и које) стављале у своје акумулаторе. После су престале јер су акумулатори трајали по 5 година!? Па, није им се исплатило...
Ако неко очекује да напишем шта се све догађа приликом  додавања Na2SO4, то не бих могао јер би изискивало познавање хемије од стране оних који чиtajу мој блог. Не вређam никог, али ЗНАМ из искуства да ВЕОМА мали број људи се разуме бар у основе хемије. Није то баш тако наивно и просто.

Уосталом, ту је свомоћни Гугл. Тако сам и ја дошао до хиљада потребних података.

Наравно, требало би да обjасним шта се стварно догађа у акумулатору (хемијске реакције) при додавању Na2SO4.

Добија се:

NaHSO4 (pH 1)
NaHCO3 (pH 10)

То и није толико битно.
Много је битнија електрохемијска реакција од класичне хемијске.

Морам ја прво да пробам па да испитам и тек онда донесем закључак.

Овако...

Све би било нагађање.

Овај пут, за разлику од многих других, имам осећај да ово "ради".

Најважније...

Набавио сам чист PA (pro analis) натријум сулфат. Анхидрид. Баш такав ми и треба.

Окренуо сам само два телефонска броја и одмах добио две одличне понуде. Просто да не поверујеш како је смешна цена!!!!??? За почетак, узећу 2-3 Кг.

Па да видимо...

Сад...

Мораћу да наручим преко познанице која има апотеку. Још боља варијанта, не плаћам ПДВ.


недеља, 2. јун 2013.

Знање

Питали ме, неколико особа, да ли ја све то што знам наплаћујем? Мислим, кад ме неко позове па пита за савет.
Не. Не наплаћујем. НИКОМ. Чак и сервисерима са регистрованим и званичним сервисима.
Зашто бих то радио?
Кажу ми људи, "па зашто дајеш своје знање за џабе, толико си се трудио и учио годинама, експеримантисао..."?
Па у томе и јесте чар.
Хоћу своје знање да пренесем на друге. "Није знање знање знати, већ је знање знање дати", каже стара изрека.
Још нешто...
Ја сам толико научио и толико познајем ову проблематику, да се НИКОГ и НИЧЕГ не плашим. Јер, они мене питају а не ја њих.
Пример...
Никад нисам чуо да неки сервисер помиње "coup de fouet". А то је добар показатељ стања напуњености акумулатора.
Само толико...
Тек да се зна...

Olovo sulfat

Slika poprečnog preseka pozitivne ploče, a na njoj se lepo vidi kako se olovo sulfat nalazi duboko u unutrašnjosti.
Nakon dugog stajanja u ispražnjenom stanju kristali otvrdnu i tu nema pomoći. Dakle, problem leži unutar ploča a ne na pločama. To se lepo vidi na slici.




Donja slika pokazuje površinu pozitivne ploče kad je akumulator napunjen (levo) i kad je prazan (desno). Može lepo na desnoj slici da se uoče kristali olovo sulfata.

P.S. Da dodam još i to da je mnogo veći problem sulfatizacija negativne ploče. U tome leži "caka" desulfatizacije. Naravno, korozija ostaje najveći problem pozitivne ploče.

Ipak mrtvi...

Šta da kažem...
Ipak su sva četiri akumulatora mrtva (6-DZM-12). Ona od pre dva dana. Dobro, nisu sasvim ali da kažem da jesu. Imaju, posle regeneracije i desulfatizacije od 3-4Ah. Dakle, oko jedne trećine kapaciteta. Ništa više. Mada, to nije najgori deo priče.
Najgori deo priče je to što ne dozvoljavaju da se digne napon iznad nekih 13,5V. Bez obzira na jačinu struje. Jedne sam punio sam 1A, drugi sa 5A (PARS) a treći sa samo 500mA. Kad dodju do kritične naponske granice počinju da se greju i počinje opasni "thermal runaway". To je tačka bez povrataka. Ako se ne prekine punjenje.
Ovaj kvar, kad ne može da se digne napon iznad nekog nivoa, je tipičan slučaj kad su ploče ostale suve, bez elektrolita (ogroman unutrašnji otpor). Ali, to ovde nije slučaj jer je u pitanju gel akumulator, sistem sa rekombinacijom. Mogu da zamislim kolika je količina sulfata na pločama?!
Ostaje mi još jedan metod (poslednji) da pokušam da izvučem još neki Ah iz ovih akumulatora. Mada i tada će biti opasno da se vrate akumulatori vlasniku jer punjač koji on poseduje će da puni do bekonačnosti jer je njegova granica isključenja negde na 14,7V. Nakon toga skida struju na 400mA i na napon oko 13,5V. Dakle, "thermal runaway" je zagarantovan 101%!!!
Dakle, puniću ih konstantnom strujom 200mA pa koliko bude trebalo. To je poznat sistem za skidanje sulfata; mala struja i veliki napon.
Da se razumemo- ne verujem u uspeh.
Rekoh pre neki dan da su gel akumulatori najgori za regeneraciju.
Imao sam sličan slučaj skoro, kad su mi stigla takodje  4 akumulatora. Doneo Dragan. Potpuno prazni. Medjutim, SVE sam ih vratio na nekih 80-90% kapaciteta.
Sad...
VEOMA bitna stavka kod ovakvih slučajeva( i svih drugih) je dužina stajanja praznog akumulatora. Što duže-to gore! Ima raznih podataka u literaturi, ali neka gornja granica( bar za mene) je nekih 1-2 nedelje. Nakon tog vremenskog perioda kristali olovo sulfata prelaze u čvrsto (kristalno) stanje (za razliku od amorfnog). E, tu nastaje kraj priče. A poznato je (doduše veoma malom broju ljudi, čak i onima koji se "duvaju" da se razumeju u akumulatore) da krisali olovo sulfata nastaju u tri faze. To će malo da sačekaju da objasnim, svi oni koji prate ovaj blog.
A vidim da ih ima sve više.
Meni drago.

петак, 31. мај 2013.

Desulfatizacija natrijum sulfatom?

Dodjoh danas u posed jednog tehničkog papira ( ma svašta bre imam ;)) u kome se objašnjava način delovanja Na2SO4 na "skidanje" sulfata sa ploča u akumulatoru.
Papir tek bi trebalo da pročitam.
Bacio sam oko na njega samo letimično. Vidim da je momak detaljno objasnio postupak rada, i regeneracije.
Da se razumemo...
NE VERUJEM DOK NE PROBAM.
Opšte je poznata stvar da se u akumulator NIŠTA NE DODAJE OD HEMIJE.
Takodje postoje tvrdnje da se sipanjem MgSO4 (u rastvorenom stanju) može nešto učiniti na planu oporavka akumulatora.
Ja sam probao na jednom.
Nešto nisam primetio razliku. Bar ne drastičnu.
Dakle, ovih dana čitam literaturu u vezi Na2SO4.
Imam skepsu u vezi hemijskih dodataka u akumulator. U suštini, mogu da naprave više štete nego koristi.
Još nešto.
Istrošeni akumulatori, sa potpuno uništenim pločama, naročito korozija pozitivne rešeteke, NE MOGU DA SE POPRAVE.
Njima nema spasa. Samo što to velika većian ljudi (i majstora!!!???) ne shvata.
U suštini, olovo sulfat koji uništava akumulatore SE NALAZI DUBOKO U PLOČAMA A NE NA POVRŠINI. ON NE MOŽE DA SE SKINE. DA SE ZNA.
Još ovo. Ovo RETKO KO ZNA.
Impulsnim punjenjem akumulatora(često nazvano desulfatizacija)  se NE SKIDA sulfat sa ploča, već se razbjia veoma tanak sloj oksida koji se nalazi izmedju pozitivne rešeke i aktivnog materijal. To pravi problem. Ali, to je pojava poznata samo kod "savremenih", kalcijumskih akumulatora (pojava poznata kao “open circuit”)  . Kod starih, antimonskih TO NE POSTOJI.
Nakon "desulfatizacije" dobija se prividan utisak da se skinuo sloj sulfata sa ploča.
NE!!!
Tačno je da se digla koncentacija kiseline u elektrolitu, ali se skinuo sloj sulfata samo sa površine. Ono najgore, ostalo je unutra.
Tome nema spasa.
Tamo ostaje zauvek.

Mrtvi akumulatori!!!

Ljudi su baš nemarni!!!
Danas su mi stigla 4 akumulatora od Dragana (12Ah LEOCH). Reče mi da dugo nisu korišeni, da je vlasnik bicikla baš "budak" i da je vozio svoj elektrobicikl po njivama i da je u elektromotor ušla voda i blato i da je potpuno korodirao!!!???
Nemam reči.
Nemam reči ni za akumulatore koji su danas stigli. SVI imaju 5,85V. Po svim pravilima popravke akumulatora-to je za otpis. Reciklažu.
Ali, pošto imam mnogo iskustva(tri godine) sa GEL akumulatorima, priključio sam ih na desulfatizator. Normalno, struja je minimalna nekih 500mA. Neću više jer su puni sulfata. Samo malom strujom može nešto da se postigne.
Verujem da ću da uspem u popravci i vraćanju( koliko-toliko) u funkciju.
Inače, GEL akumulatori su NAJGORI za regeneraciju i desulfatizaciju. Veoma teško, sporo i "nerado" primaju oporavak i skidanje sulfata.
Normalno, klasični, sa tečnim elektrolitom, su najbolji kandidati za regeneraciju. Oni trpe svakakva maltretiranja. Šta više, vole prepunjavanje-ekvalizaciju-izjednačavanje svih ćelija po gustini elektrolita.
No, videćemo prekosutra šta ima od tih akumulatora.
Svi koji čitaju ovaj blog će imati korisnu informaciju.

четвртак, 30. мај 2013.

Malo drugačiji akumulatori...

Jeste da sam "doktor" za olovne akumulatore, ali znam ja još mnogo drugih "caka" koje nisu vezane za olovo.
Naime, ovih dana sam regenerisao NiCd akumulatore iz moje akumulatorske bušilice. Oni su 18V/1200mA. Dobio sam ih nove uz bušilicu, ali su ko zna koliko stajali u nekom magacinu pa su izgubili kapacitet.
Ovih dana sam se zainatio da ih ispitam posle dve godine. Merenja su bila poražavajuća; kod jednog od 15 ćelija tri nisu nikako valjale, a kod drugog je sve bilo dobro, ali je imao kapacitet ukupno 500mAh. Jad i beda!!!
Dakle, pre dve godine sam napravio "regenerator", da ga tako nazovem, za oporavak NiCd baterija.
Mala digresija...
Olovni akumulatori imaju problem da sulfatizacijom-olovo sulfat PbSO4. NiCd akumulatori imaju problem sa dendritima-kristalima. U suštini mu dodje na isto. Relativno. Ni jedni ni drugi kristali nisu dobri i prave kratak spoj u ćeliji.
Dakle, treba ih razbiti koliko je to moguće.
Postupak rastvaranja PbSO4 i njegovo vraćanje u elektrolit kod olovnih akumulatora je poznat-impulsna struja. Koliko je to uspešan metod, to je već drugo pitanje.
Postupak kod razbijanja dendrita u NiCd akumulatorima-jaki i veoma kratki impulsi struje. Slično, ali nije isto. Nije isto to što se svaka ćelija posebno regeneriše, i što je drugačija elektronika za oporavak NiCd akumulatora. Sad, to je već malo duža priča kao i čemu se to radi. Mada, nije ništa komplikovano. Za onog ko pozanje ovu problematiku.
Elem, pomoću te moje"mašinerije" koju sam napravio pre dve godine i na koju sam totalno zaboravio, uspeo sam da vratim 50% kapaciteta jednog akumulatora!!! Sa 500mA digao sam na 750mA!!! Pa to je odličan podatak!!!
Još ću sutra par puta da "šokiram" sve ćelije u tom akumulatoru pa ću ponovo da merim kapacitet. Naravno, to radim uradjajem za opterećenje konstantnom strujom. To je moj ručni rad. Radi savršeno. U jednom mom ranijem  postu sam najavio da ću da naparavim opterećenje od 25A. To je pravo opterećenje za ispitivanje rezervnog kapaciteta akumulatora. Oni koji poznaju tehnologiju i ispitivanje automobilskih akumulatora, znaju o čemu pričam.
To je to.
P.S. NiCd (a posebno NiMH) akumulatori imaju jednu veoma lošu osobinu-ogromno samopražnenje koje ide na mesečnom nivou čak do 30%.
To ne može da se izbegne.

понедељак, 27. мај 2013.

"Divlja struja"

Kratko da se javim... Danas sam imao klasičan slučaj "divlje struje" u kolima. U pitanju je Rover 2.0 dizel.
Naime, čovek je došao kod mene po preporuci (dobro je, i po selima se zna za mene!) da mu pogledam akumulator. Žalio se na to da nije vozio kola 5-6 dana i da posle posle tih par dana nije mogao da ih upali. Onda je dopunio akumulator 2-3 sata i posle toga je startovao bez problema.
Ispitao sam akumulator na vozilu, i pokazivao je da je slabiji nego što bi trebalo. Inače, akumulator je bio Proatomic (EFB verzija) 74 Ah/680CCA.
Dao sam mu moj da se posluži dok ne sredim njegov. Odmah po uključenju mi je bio sumnjiv jer sam ga uključio na PARS punjač (bez PARS metode) i veoma slabo je pokazivao punjenje.
Tek posle desetak sati se videlo da je bio bar 50% ispražnjen. Zašto, to tog trenutka nisam znao.
Danas u toku dana sam dobio poziv od tog čoveka u kom me obaveštava da nije mogao da upali kola ni na moj akumulator ?! Kaže da sam ja u pravu jer sam odmah posumnjao na "divlju struju" kad sam priključio akumulator na desulfatizaciju.
Kako god, večeras je došao kod mene da mu ugradim njegov, i pri ugradnji sam izmerio struju iz akumulatora kad kola ne rade i kad su svi potrošači isključeni.
Nadam se da svi koji čitaju ovaj blog znaju da se ta struja kreće u granicama od 30-50 mA, i to je neki maksimum. Kod njega sam imao šta i da izmerim! Struja je bila 300-350 mA, što znači nekih 5-6 puta veća nego maksimalno dozvoljena!!! Pa nije ni čudo što nije mogao da upali kola posle nekoliko dana bez vožnje.
Naravno, poslao sam ga kod električara da sredi taj problem.
Ovo je klasičan primer kad ljudi smatraju da akumulator ne valja, a uzrok je sasvim drugi.
Ovakav slučaj mi se još nekoliko puta desio u praksi. Mnogo ljudi vozi svoja kola a nisu ni svesni kakav problem imaju ispod haube.
---------------------------------------------------------------------------------------------------
Evo link za sve one koji čitaju ovaj blog i žele STVARNO  nešto da nauče o sulfatizacji (i mogućoj desulfatizaciji) olovnih akumulatora:

http://batteryuniversity.com/learn/article/sulfation_and_how_to_prevent_it/

недеља, 26. мај 2013.

Nekoliko šema punjača olovnih akumulatora

Pre neki dan sam obećao da ću da postavim nekoliko šema punjača.
Imam ih nebrojeno mnogo. Od najjednostavnijih do onih potpuno automatizovanih. Postaviću i jedne i druge pa neka svako bira šta mu je želja. Za neke šeme mogu da garantujem da su potpuno funkcionalne (nekoliko njih sam i realizovao), a za neke ne mogu. Ja sam ih sakupljao nekoliko godina. Onom ko čita moj blog biće dosta lakše, jer će imati razne šeme na jednom mestu bez potrebe za traganjem po internetu.
Ko bude, eventualno, zainteresovan za njih, mogu da mu pružim pomoć i neke savete.
Evo jednog linka na kojem se nalazi veoma mnogo raznih šema :

http://www.electroschematics.com/tag/battery-charger-circuits/

----------------------------------------------------------------------------------

A ovo je moj izbor šema iz lične kolekcije. Postavio sam one za koje smatram da zadovoljavaju potrebe prosečnog korisnika.

--------------------------------------------------------------------------------------------
Vodio sam računa da SVAKI punjač (ispravljač) ima i strujnu i naponsku regulaciju. Bez te dve regulacije NEMOGUĆE je napraviti dobar i kvalitetan punjač akumulatora. Zato "buvljački" punjači "napune" akumulator (naročito ako je veoma sulfatizovan) za 10-15 minuta, maksimum pola sata (opet zavisi od kapaciteta). To sa punjačem koji ima strujnu regulaciju je NEMOGUĆE uraditi.
Mislim da je za sad dovoljno. Možda će nekom ko nema iskustva sa elektronikom ovo sve izgledati komplikovano, ali sve postavljene šeme su VEOMA kvalitetne i sigurno rade. Prvi (punjač) i treći ( impulsni punjač) uredjaj sam lično napravio. Rade tačno kao što je i naznačeno.

четвртак, 23. мај 2013.

Šeme punjača akumulatora

Primećujem (s vremena na vreme) da po neko traži na mom blogu "šemu punjača olovnih akumulatora". Ja ih imam bezbroj. Od onih najjednostavnijih sa nekoliko delova, do onih potpuno automatskih, koji sve sami rade i nadgledaju. I sam sam ih napravio (jedan još uvek koristim) dosta.
Lično mislim da se ne isplati praviti punjač jer za relativno male pare (50-70evra) može da se kupi POTPUNO automatski punjač sa svim mogućim funkcijama i zaštitama.
Ako neko bude poželeo da tako nešto kupi, rado ću mu preporučiti nekoliko sajtova. Samo neka me kontaktira.
Ja ću, ipak, da postavim nekoliko šema punjača. Postaviću i šemu punjača koji sam ja napravio pre nekoliko godina i koji me SAVRŠENO služi. Doduše, to mi je rezervni punjač, ali se desilo nekoliko puta u toku zime da moram da ga izvlačim iz ormana i da ga stavljam u funkciju, kada sam imao u toku dana po 3-4 akumulatora na regeneraciji i popravci.
To ću da uradim ovih dana.


Još jednom tačna informacija!!!

Ponovo sam čuo danas da somborska fabrika akumulatora prestaje sa radom. Bar u Srbiji. kažu da se seli u Rusiju.
A postoji od 1952.
I onda se našao neko pametan da je ugasi.
Premesti.
Zemljo Srbijo.

уторак, 21. мај 2013.

Kako sačuvati akumulator?

Prenosim integralnu (potpunu, u celosti) verziju teksta koji je preuzet sa jednog sajta za polovne automobile. Radi se o uputstvima za zimsko održavanje akumulatora.
Složiću se sa 80-90 % uputstava. Za onih 10-20 % neću. Za njih ću JA da kažem šta mislim i kako bi stvarno trebalo da se uradi.
Zato sam i pokrenuo ovaj blog.
Da jednom, ZAUVEK, se reše neke misterije oko akumulatora.
Ljudima koji čitaju sve ovo (drago mi je zbog toga!!!) je lako. Dobiju "sažvakane" informacije.
Ja sam morao da ih skupljam godinama.
Nije što sam ih samo skupljao.
Naučio sam ih.
Sve.
Dakle, evo teksta:

Kako sačuvati akumulator?

 

Zima stiže, a mnogi vozači nisu spremili svoje automobile za sve izazove koje donosi ovo godišnje doba. Jedan od najčešćih „krivaca“ za zimske muke jeste akumulator. Pogledajmo stoga kako mu pomoći da preživi hladne dane i nastavi da nas služi još mnogo godina.
Što je temperatura niža, akumulator je sve slabiji, te je neophodno da promenimo neke navike ukoliko želimo da nas ne izda u najgorem trenutku. To je onaj trenutak kada sunce još nije izašlo, temperatura je desetak stepeni ispod nule, vetar nemilosrdno briše, retki vozači koje sretnete nemaju kablove za paljenje, a mobilni ste zaboravili u drugoj jakni.
Zato na vreme proverite da li elektrolit u potpunosti pokriva ploče. Ukoliko to nije slučaj, dolijte destilovanu vodu. Danas mnogi imaju savremene akumulatore koji ne zahtevaju održavanje tokom svog životnog veka, ali čak i kod njih je ponekad potrebno doliti vodu. Akumulatori sa gelom takođe oslobađaju vozača ove vrste brige.
Neretko problem prave prljave ili korodirane kleme i polovi akumulatora. Stoga ih treba proveravati s vremena na vreme i u slučaju potrebe skinuti i očistiti šmirglom, žičanom četkom ili nekim oštrim predmetom. Kada obavljate tu operaciju, prvo skinite klemu sa negativnog, pa sa pozitivnog pola, a vraćajte prvo na pozitivni, pa na negativni.
Pomaže i ukoliko ih namažete specijalnom mašću ili isprskate sprejom za zaštitu klema (može i WD-40). Čak i ukoliko vam akumulator ne pravi nikakve probleme, obavljajte periodične preglede, pošto čisti kontakti obezbeđuju njegovo pravilnije punjenje, što znači da će duže trajati. Ne zaboravite ni priključak za masu na karoseriji – on takođe mora da bude očišćen.
Proveru možete da obavite i u servisu, gde mogu pouzdano da ispitaju napon, struju i stanje elektrolita. Čuvajte se, ipak, onih koji će nakon veoma loše dijagnoze stanja akumulatora ponuditi da novi kupite kod njih po „veoma povoljnim uslovima“.
Potpuno pražnjenje akumulatora nikada ne bi smelo da se dozvoli, pošto ono ostavlja zaista teške posledice i drastično mu skraćuje životni vek.
Kratke vožnje ne pomažu
Ukoliko vam automobil dugo stoji na parkingu ili u garaži, najbolje je da akumulator izvadite i stavite ga na toplo i suvo mesto. Mnogi vozači u takvim situacijama svakih nekoliko dana startuju motor i puste ga da radi „u leru“ petnaestak minuta, misleći da tako pomažu i motoru i akumulatoru.
Stručnjaci, međutim, kažu da tako kratko vreme nije dovoljno za njegovo punjenje. Čak će i kratka vožnja biti kontraproduktivna. Dakle, zimi izbegavajte vožnje na kratkim relacijama, koliko god to možete. Ukoliko ste na njih prinuđeni, trudite se da smanjite broj potrošača električne energije, kao što su grejači sedišta ili radio/CD.
Potrošači akumulatora o kojima se retko razmišlja
Ostavljena upaljena svetla na ugašenom automobilu – nema ništa gore za „zdravlje“ akumulatora. Ukoliko ga potpuno ne „iscede“, svetla će mu u najmanju ruku osetno skratiti životni vek.
Međutim, postoje i neki uređaji koji konstantno troše električnu energiju čak i kada je ključ izvučen iz kontakt brave. To je, na primer, alarm – on uvek mora da bude u pripravnosti. Isto važi i za memorijske funkcije audio-uređaja, centralnog kompjutera, sedišta (kod luksuznijih automobila, naravno)...
Čak i sat troši električnu energiju. Veoma, veoma malu količinu, ali kada se potrošnja svih uređaja i sistema sabere i ukoliko je reč o dužem vremenskom periodu, uticaj na akumulator može da bude ozbiljan.
Veoma je važno da prilikom startovanja motora svi potrošači budu ugašeni – svetla, grejanje, audio uređaj, brisači... Svaki dodatni potrošač povećava šok koji akumulator preživljava tokom startovanja.
„Zimski san“
Ukoliko u zimskom periodu planirate da ostavite automobil parkiran duže vreme, akumulator će se nakon određenog perioda isprazniti. Stoga nakon tri do najviše osam nedelja treba krenuti na dužu vožnju kako bi se napunio ili ga napuniti punjačem. Koliko će dugo akumulator zadržati adekvatnu snagu bez dopunjavanja zavisi od vrste, temperature vazduha, starosti i „istrošenosti“.
Ako niste u mogućnosti da mu obezbedite dužu vožnju, izvadite ga i spremite na toplo. Bilo bi dobro da mu i tada mernim uređajem proverite napon i u slučaju potrebe dopunite. Isto učinite i pre vraćanja u automobil.
Imajte u vidu da kod novijih automobila vraćanje akumulatora nije tako jednostavno (isto važi i za čišćenje klema). Na primer, moraćete da unesete kod za audio uređaj ili da kalibrišete sistem za kontrolu pritiska u pneumaticima. Sve informacije o ovim procedurama naći ćete u uputstvu za rukovanje vozilom, te ga detaljno pročitajte – pomoći će vam da uštedite mnogo vremena, a verovatno i nešto novca.
Termička zaštita
Mnogi vlasnici, naročito starijih automobila, zimi štite akumulator stiroporom, krpama ili kartonom. Dok stručnjaci kažu da ovakva zaštita nema svrhe, pošto se će se temperatura akumulatora tokom noći spustiti na temperaturu okolnog vazduha bez obzira na vrstu i kvalitet izolacije, pojedini vozači se i dalje kunu u ovaj recept.
Pažnja!
Imajte u vidu da akumulator sadrži jaku kiselinu. Ukoliko ga prenosite dok čepovi nisu dobro zavrnuti (odvrću se prilikom punjenja), lako se može desiti da vam kiselina „progrize“ odeću.
Kada je vreme za nov akumulator?
Akumulator koji i nakon punjenja nastavi da pravi probleme, verovatno je stigao do kraja životnog veka i treba ga zameniti. Najbolje je da konačnu dijagnozu daju u nekom servisu.
Ne „verglajte“ predugo
Kod problema sa startovanjem motora mnogi vozači nastavljaju da pokušavaju, „verglajući“ i duže od dvadeset sekundi i to nekoliko puta uzastopno, praktično bez pauze. U takvim situacijama ne preterujte i pravite pauze od najmanje minut, pošto akumulator trpi strahovito opterećenje.

Ipak, tačna informacija!!!

Kao što sam najavio ( i naslutio) u mom prošlom pisanju, somborska fabrika akumulatora prestaje da postoji!!! Bar je više neće biti u Srbiji. Seli se u Rusiju.
Strava!!!
Strahota!!!
Užas!!!
Ne znam šta da kažem i da mislim. Ostaće toliki narod bez posla. Sad će neko da kaže, pa ostale su stotine hiljada.
Tačno, ali da li je trebalo da se i ovo još dogodi? Ta fabrika postoji od 1952. Njihovi akumulatori(do pre 5-6 godina, tj. do privatizacije) su bili sinonim za kvalitet. Pa u mojim kolima je njihov od 45Ah i to iz 2005. godine!!! Doduše, dok ga dušmani nisu ukrali prošle godine. Da ga nisu ukrali, GARANTUJEM da bi trajao bar još 3-4 godine. Normalno, uz redovno i ispravno održavanje.
Šta će sada naš običan vozač da stavi u Juga od 20 godina?
To pitanje sam postavio i u prošlom postu.
Ovu informaciju sam dobio od osobe koja već nekoliko godina radi u prodavnici akumulatora i moj je dobar poznanik.
Znači, definitivno nema više CRNOG KONJA.
Neko će da kaže, opet, "pa i nisu im bili neki akumulatori".
Tačno.
Ali, za našeg običnog vozača sa automobilom starim 15-20 godina, pa i više, on je bio idealno rešenje. Uz solidno održavanje mogao je, i tako loš, da traje 3-4 godine. Dobro, u dizelašima od 2000 kubika jedva da je mogao da izdrži garantni rok. Da se ne lažemo, stavljali su mu bar za 20 % tanje olovne ploče nego što je bilo po propisu. To su svi znali. Zato su izdržavali tačno garantni rok.
Voleo bih da neko nešto napiše povodom sveg ovog.
Nije tu više stvar u akumulatorima.
To je mnogo dublje nego što se čini na prvi pogled.

уторак, 14. мај 2013.

Zatvaranje somborske fabrike akumulatora?

Nije me bilo na blogu jedno vreme(privatne obaveze poslednjih desetak dana,selidba). Popravljam ovih dana Draganove akumulatore. Sve je to staro po 3-4 godine, totalno neodržavani, zapušteni... Ljudi na kraju sezone samo ostave svoje električne bicikle u neki podrum ili šupu. Kad dodje vreme za vožnju na proleće, kad ono neće ni polovinu kilometraže da predje bicikl u odnosu na prošlu godinu?!
Šta je to?!
E, to je kazna neodržavanja akumulatora.
Zato i postoje fabrike akumulatora.
Jedan od najčešćih (i opasnih kvarova!!!) je "thermal runaway" koji je veoma izražen kod GEL (VRLA) akumulatora. Dovoljno je da samo jedan od akumulaora u nizu ne valja i da on upropasti ostale.
Ko želi da sazna šta je "thermal runaway" neka me kontaktira.
On je takodje moguć kod najnovijih akumulatora (VRLA sa start-stop sistemom) u automobilima. Doduše, još uvek nisam video takve akumulatore u našim vozilima. Prvo, što su skuplji duplo od klasičnih, a drugo još nisam naišao na start-stop vozilo.
Dobro, da se ne lažemo, elektronika koja kontroliše punjenje takvih akumulatora je savršena. Verovatnoća da se to desi je mikronska. Ali ipak postoji...
Bar ja tako mislim.
Zato napominjem da je "thermal runaway" veoma česta, loša i opasna pojava kod VRLA akumulatora. Ako se ne pune pravilno. Da sve ovo što kažem ne bi bilo bez argumenta, evo slike kako izgleda akumulator kod koga se desio "thermal runaway". Pa neka se sad vozači "ne brinu" za akumulator. Jer je on deo automobila koji je tu da UVEK radi. UVEK. UVEK.
Upravo danas sam dobio na meil tekst o novom metodu punjenja VRLA akumulatora u telekomunikacinim sistemima. Na prvi pogled sam video u tekstu da se govori o negativnoj strani "float" punjenja.
Toga nema kod klasičnih akumulatora...
Mislim da sam sve rekao...
Nego, kad sam već na početku teksta pomenuo fabriku, juče sam čuo jednu neverovatnu (ili možda ipak očekivanu) vest.
Dakle, u jednoj prodavnici auto delova sam dobio informaciju da somborska fabrika prestaje sa radom i da (možda) sele fabriku u Rusiju????!!!
Znam da su u poslednje vreme imali probelma sa platama i da je bilo problema i u rudniku olova Zajača, ali baš toliko da us ga "zagulili"...
Znači, moža više neće da bude Blek Horsa...
Pa šta će onda naš čovek da stavlja u Jugo koji ima 20 godina ili u nekog Fići, Peglicu, Stojadina...??
Videćemo.
Pokazaće vreme.
Hvala svima koji prate moj blog.

субота, 27. април 2013.

Pražnjač II

Samo da najavim... U planu sam da napravim pražnjač, ali mnogo jači od ovog što sam napravio pre neki dan. Napraviću pražnjač za 25 ampera!!! Zašto baš 25 ampera?!
Pa, oni koji čitaju i prate ovaj blog verovatno znaju da je 25 ampera struja pražnjenja rezervnog kapaciteta. To je mnogo relevantniji podatak za proveru stanja akumulatora nego klasično pražnjenje sa C/20 (tako sam naišao u literaturi, mada se i ja slažem, ako ništa drugo mnogo je brže nego pražnjenje sa C/20).
Biće to veliki (ali bukvalno!) projekat. Moraću da ga stavim u kućište nekog starog komjutera. Moraće da ima najmanje 4-5 ventilatora za hladjenje pošto će disipacija na tranzistorima da bude 250W!!!!!!
To ću morati da napravim do sledeće sezone tj. zime. Biće to veoma koristan uredjaj.
Kako se toga ranije nisam setio?!

уторак, 23. април 2013.

Pražnjač I

Ovih dana sam se "zapalio" da napravim (i napravio sam danas!) pražnjač. Ili kako se to stručno kaže opterećenje konstantnom strujom, ili još "constant current dummy load". Mada imam savršen PARS punjač i sa njim pražnjač, ovih dana imam dosta malih akumulatora 10-20Ah od Dragana. Počela je sezona električnih (i svih drugih) bicikala. Dosta posla ima. U poslednjih nedelju dana sam dobio 10-15 akumulatora na servis. Pola ne može da se popravi. Druga polovina solidno,70-80% kapaciteta može da se izvuče.
Dakle, pražnjač mi treba (još jedan) zbog velikog broja akumulatora. Mogućnost opterećenja je maksimalno 10 ampera. Za moje potrebe sasvim dovoljno. Vise je nego stabilan. Maksimalno odstupanje sam merio u miliamperima. Što bi se reklo-k'o da sam pljunuo u Dunav!!! Više nego zanemarljivo. Sve u svemu, veoma sam zadovoljan.
Pre neki dan mi je Dejan iz Adam špeda doneo gazdin akumulator od velike kosilice za travu. Stajao je celu zimu. Naravno, sulfatizacija je bila ogromna. Uključio sam ga čim mi je doneo, lagana struja 2 ampera (mada je moglo i manje, ali se pokazalo dobro što sam ga malo više dao po struji). Oko podne je bio sasvim solidan, od 290A sam izvukao nekih 220A. Ponovo me je zvao Dejan, bilo je hitno jer je radnik dolazio da kosi pa je bio potreban akumulator. Nisam naplatio, rekao sam da kuća časti. Bio je to dobar poslovni potez.
Još mi je danas stiglo akumulatora od Dragana, doneo je 4 komada od 20Ah. Dva su fabrički ispražnjena (potpuno novi!), druga dva moram još da vidim.
Dobro je.
P.S. Kupio sam SAVRŠEN Sanwa digitalni instrument!!!!!! Jebe kevu šta sve ima, koliko mogućnosti. O tačnosti neću ni da pričam. Na jednosmernom naponu 0,03%.
PERVERZIJA.
STRAVA.
DA SE ZALEDIŠ.
Sad sam miran sledećih 5 godina. Inače, to mi je peti instrument.
Dovoljno.